O DVA KRSTOVDANA

U našem narodu postoje tokom godine dva dana koja nose naziv Krstovdan. Jedan se proslavlja 27. septembra, a drugi je 18. januara. Često ljudi iz zabune zamjenjuju smisao ova dva praznična dana, koji je posve različit.

Naime, jesenji Krstovdan se u crkvenom mesecoslovu naziva Vozdviženje Časnog krsta i vezan je upravo za proslavljanje krsnog stradanja Gospodnjeg, kroz koji je priroda ljudska iscijeljena od greha i smrti. Dakle, tog dana se proslavlja Krst ne kao samostalni objekat obožavanja, nego kao oruđe spasenja našeg, koje smo dobili na dar stradanjem, smrću i Vaskrsenjem Gospoda našeg Isusa Hrista.

S druge strane, današnji Krstovdan u mesecoslovu Crkve nosi naziv Navečerje (to jest Predpraznik) Bogojavljenja Gospodnjeg i nema svoj samostalni praznični smisao, nego je isključivo vezan za sam praznik Bogojavljenja. Dakle, ovaj dan ni na koji način nije povezan sa Časnim krstom, a svoj naziv Krstovdan duguje drevnom običaju Crkve da se uoči praznika Bogojavljenja vrši saborno krštenje onih koji su se spremali za sveto krštenje (katihumena ili oglašenih). Iz ovoga vidimo da sasvim nepravilno shvataju ovaj dan oni koji ga (na isti način kao Badnji dan, koji takođe nema svoj samostalni praznični smisao) čestitaju kao poseban praznik, a posebno ako ga vezuju za Časni Krst, sa kojim ovaj praznik direktne veze nema.

Poznato je da se oba ova dana posti, ali je osnov zbog kojeg je uveden post sasvim različit, u skladu sa različitim smislom ova dva praznična dana.